historia komputador hanesan makina ne'ebe mak atu fasilita ita atu halao
servisu ruma, ita momentu neba husi kriador halo atu sura maibe tuir mai iha versaun segundo no kontinuasaun
servisu ruma, ita momentu neba husi kriador halo atu sura maibe tuir mai iha versaun segundo no kontinuasaun
Mak
la iha resposta fasil ba pergunta ida ne'e tanba klasifikasaun
oin-oin barak komputadór. Ba
dahuluk husi liʼur deʼit tests, hari’i husi Charles Babbage iha
1822, la tuir lolo’os resemble saida mak sei konsidera komputer ida
ohin loron. Tanba ne'e, dokumentu ida ne'e mak kria tiha ho lista ida
kona-ba komputador dahuluk nian, hahú ho Makina Diferensa no lori ba
komputadór sira ne ' ebé ita uza ohin loron.
Liafuan
"computer" iha jerasaun dahuluk nian ho naran “
calculating”
Liafuan "computer" uluk rejistra hanesan uza iha 1613 no orijinalmente uza atu deskreve ema ida ne ' ebé halo kalkulasaun ka computations. Definisaun ba computer ida kontinua hanesan to'o ikus sékulu 19, bainhira revolusaun industriál book nia atu mákina ne ' ebé ninia objetivu prinsipál mak calculating.
Liafuan "computer" uluk rejistra hanesan uza iha 1613 no orijinalmente uza atu deskreve ema ida ne ' ebé halo kalkulasaun ka computations. Definisaun ba computer ida kontinua hanesan to'o ikus sékulu 19, bainhira revolusaun industriál book nia atu mákina ne ' ebé ninia objetivu prinsipál mak calculating.
Komputer
mekániku dahuluk ka makina konseitu computing kilat.
Iha 1822, Charles Babbage conceptualized no hahú dezenvolve Makina Diferensa, konsidera ba dahuluk kilat computing makina. Makina Diferensa ne'e bele computing estabelese oin-oin kona-ba númeru no halo hard kópia rezultadu. Babbage simu ajuda ruma ho dezenvolvimentu Makina Diferensa hosi Ada Lovelace, ne ' ebé konsidera ona husi ema barak atu sai programmer komputador dahuluk ba ninia servisu no nota kona ba Makina Diferensa. Infelizmente, tanba finansiamentu, Babbage, la konsege kompleta versaun funsionál sei ba makina ida ne'e. Iha fulan Juñu tinan 1991, Muzeu Siénsia Londres kompleta 2 La Makina Diferensa ba tinan bicentennial Babbage sira-nia moris no kompleta tiha mekanizmu printing iha tinan 2000.
Iha 1822, Charles Babbage conceptualized no hahú dezenvolve Makina Diferensa, konsidera ba dahuluk kilat computing makina. Makina Diferensa ne'e bele computing estabelese oin-oin kona-ba númeru no halo hard kópia rezultadu. Babbage simu ajuda ruma ho dezenvolvimentu Makina Diferensa hosi Ada Lovelace, ne ' ebé konsidera ona husi ema barak atu sai programmer komputador dahuluk ba ninia servisu no nota kona ba Makina Diferensa. Infelizmente, tanba finansiamentu, Babbage, la konsege kompleta versaun funsionál sei ba makina ida ne'e. Iha fulan Juñu tinan 1991, Muzeu Siénsia Londres kompleta 2 La Makina Diferensa ba tinan bicentennial Babbage sira-nia moris no kompleta tiha mekanizmu printing iha tinan 2000.
Iha
1837, Charles Babbage propoin ba dahuluk jerál mekániku test,
Makina Analytical.
Makina
Analytical tama ida Arithmetic Logic Unidade (ALU), kontrola
movimentu báziku, punch kartaun (neʼe mai husi Jacquard Loom), no
integra memória. Ida ne'e konseitu general-purpose computer dahuluk.
Infelizmente, tanba finansiamentu kestaun, computer ida ne'e mós
nunka harii ona kuandu Charles Babbage sei moris. Iha 1910, Henry
Babbage, Charles Babbage nia oan-mane ikun, konsege kompleta porsaun
ida husi makina ida ne'e no bele halo kalkulasaun báziku.
Komputador
programmable dahuluk nian.
Z1 nian ne'e harii hosi German Konrad Zuse iha ninia inan aman nia moris nian entre 1936 no 1938. Nia konsidera ba bdahuluk electro-mekániku binary programmable komputador, moto sira nian no ba dala uluk funsionál duni modernu.
Z1 nian ne'e harii hosi German Konrad Zuse iha ninia inan aman nia moris nian entre 1936 no 1938. Nia konsidera ba bdahuluk electro-mekániku binary programmable komputador, moto sira nian no ba dala uluk funsionál duni modernu.











